DA SEZONA VIRUSA ŠTO LAKŠE PROĐE...
 
IMUNOLOŠKI SUSTAV – ŠTO JE, KAKO FUNKCIONIRA I KOJA MU JE ULOGA?
 
Imunološki sustav je sustav organa koji štiti organizam od napada stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i parazita), njihovih izlučenih kemijskih supstanci (toksina), kao i vlastitih izmjenjenih (npr. tumorskih) ili istrošenih stanica.
 
Imunološki sustav se sastoji od organa razmještenih po čitavom tijelu te stanica koje sudjeluju u imunološkim reakcijama i koje mogu migrirati po čitavom tijelu (leukociti, granulociti, B i T limfociti, stanice ubojice itd.). Organi imunološkog sustava su koštana srž, timus (prsna žlijezda) i limfni čvorovi.
 
Prirođena imunost čini prvu liniju obrane organizma, a postoji prije kontakta sa uzročnicima bolesti i reagira na isti način prema svakom štetnom uzročniku. Stečena imunost se razvija u kontaktu sa uzročnicima bolesti, ne postoji prije prvog kontakta i potrebni su dani, tjedni ili mjeseci da bi se razvila. Ove dvije vrste imunosti ne djeluju odvojeno jedna od druge, već se međusobno nadopunjavaju. Nespecifična imunost određuje vrstu specifičnog imunološkog odgovora, dok specifična imunost dalje usmjerava i pojačava nespecifičnu. Zahvaljujući uzajamnom djelovanju ova dva tipa imunosti, imunološki sustav posjeduje sposobnosti razlikovanja vlastitog od tuđeg  te gradi imunološku memoriju.  
 
Prva linija obrane od vanjskih uzročnika su koža i sluznice. Mali broj mikroorganizama može proći kroz kožu, jer površinski sloj kože mikroorganizmi ne mogu razgraditi. Stalna izmjena površinskog sloja kože, zajedno s mrtvim epitelnim stanicama, sprječava naseljavanje mikroorganizama na koži. Sluznice očiju, dišnog sustava, probavnog sustava, kao i urogenitalnog sustava, mogu se u velikoj mjeri također obraniti od mikroorganizama - epitelne stanice sluznice luče supstance koje su toksične za bakterije. Slina i želučana kiselina sprečavaju prodor bakterija preko probavnog trakta.
 
Sluznice naseljavaju različite ''dobre'' bakterije koje čine bakterijsku floru. One svojom prisutnošću sprečavaju naseljavanje patogenih bakterija, uklanjaju toksine patogenih bakterija i stalno stimuliraju obrambeni sustav.
 
Čovjek dnevno udahne do 8 mikroorganizama u minuti, odnosno 10.000 mikroorganizama na dan, iz čega se vidi velika važnost pravilnog funkcioniranja imunološkog sustava. Pri protoku zraka kroz kanale dišnog sustava dolazi do ljepljenja mikroorganizama za membrane sluznice respiratornog sustava. Cilije, odnosno sitne male dlačice (trepetljike), djeluju kao metlice i pomažu da se ovi mikroorganizmi sakupe na jedno mjesto i izbace van organizma (npr. kihanjem ili kašljanjem). Jedan od najvećih problema kod pušača je činjenica da cilije s vremenom i dugoročnim pušenjem bivaju prekrivene slojem nikotina, što sprječava da budu mobilne i da rade kao metlice, zbog čega mikroorganizmi koji uđu u respiratorni sustav, ne mogu biti izbačeni van, te je povećana podložnost infekcijama.
 
 
ZAŠTO DOLAZI DO PADA IMUNITETA?
 
Zdrav i uravnotežen imunološki sustav čini jedan od osnovnih preduvjeta za zdravlje čovjeka.
Oslabljena aktivnost imunološkog sustava dovodi do veće podložnosti infekcijama, a u određenim okolnostima i zloćudnim bolestima. Suprotno tome, nekontrolirana hiperaktivnost imunološkog sustava znači predispoziciju za alergije i pojavu autoimunih bolesti, jer tada organizam reagira na vlastite antigene u krvi, stanicama i tkivima.
Brojni su čimbenici koji mogu oslabiti, odnosno poremetiti, ravnotežu imunološkog sustava: kronične bolesti, dugotrajna upotreba antibiotika, neredovit san, nervoza, težak fizički i psihički rad. Uz izloženost stresu, trajnu iscrpljenost i sindrom kroničnog umora, tu je također bitan i stil života – nutricijski neadekvatna prehrana, nedovoljno (ili čak previše) tjelesne aktivnosti, pušenje, konzumiranje alkohola i slično. Poremećajima funkcije imunološkog sustava značajno pridonosi i zagađenje okoliša.
 
Pravilna ishrana, fizička aktivnost, izbjegavanje štetnih navika i stresa glavni su preduvjeti za dobro zdravlje.
 
 
KAKO PREPOZNATI OSLABLJENI IMUNITET?
 
Česte prehlade, nedostatak energije, nesanica, kronični umor i česta pojava herpesa na usni  su sigurni znaci da je u pitanju pad imuniteta. lako znanstvenici još uvijek pokušavaju shvatiti kako taj cijeli mehanizam zapravo funkcionira, nema nikakve sumnje da je zdrav život presudan za smanjenje rizika od zaraza i bolesti. 
 
 
ZAŠTO IMUNITET SLABI VIŠE ZIMI NEGO LJETI?
 
Zimi naše tijelo troši više energije, pa je pad imuniteta češći.  Pritom su još i smanjene rezerve vitamina i minerala u tijelu zbog jednolične prehrane tijekom zime, što također rezultira dodatno oslabljenim imunološkim sustavom. 
 
Postoji još jedan bitan čimbenik vezan uz hladnije doba godine i imunološki sustav: grijanje. Boravak, a posebno spavanje, u prezagrijanim prostorijama slabi imunitet. Temperatura u spavaćoj sobi bi trebala biti niža od temperature u prostorijama u kojima boravite preko dana. Na taj način tijelo mora raditi da se samo zagrije, a to jača imunitet.
 
 
HRANA I IMUNITET
 
Redovita, pravilna i zdrava prehrana spadaju u neke od glavnih uvjeta za jačanje imuniteta, a najbolji "borci" protiv bolesti su korisni nutrijenti: vitamini, minerali, proteini i drugi zdravi sastojci namirnica. Zbog visokog sadržaja vitamina C, tokom zime se preporučuje konzumiranje citrusnog voća - limuna, naranče i grejpa, ali i kiwija, jabuka i kiselog kupusa. Jogurt i  drugi fermentirani mliječni proizvodi sadrže korisne bakterije i blagotvorno utječu na ukupni imunitet.
 
 
VITAMINI, MINERALI I IMUNITET
 
Vitamini i minerali su izuzetno važne tvari za imunološki sustav jer sudjeluju u njegovim metaboličkim procesima i pomažu pravilno funkcioniranje i zaštitu organizma. 
 
Normalnoj funkciji imunološkog sustava doprinose sveopće poznati vitamin C, vitamin B6, folat (vitamin B9), vitamin B12, te vitamin A, kao i elementi u tragovima selen i cink. 
 
Vrlo bitnu ulogu u procesu dijeljenja stanica imaju folat (vitamin B9), kobalamini (vitamin B12) i cink, dok vitamin A ima ulogu u procesu specijalizacije stanica, što je sve zajedno vrlo važno za pravilno stvaranje i učinkovitost ranije spominjanih stanica koje sudjeluju u imunološkim reakcijama.
 
Također, riboflavin (vitamin B2), vitamin E i biljni polifenoli te prirodni vitamin C, elementi u tragovima selen, mangan i cink dodatno doprinose zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
 
 
Općenito, imunološki sustav treba ''njegovati''  tijekom cijele godine, a ne samo zimi ili kada se pojave neki od znakova njegovog slabljenja.  
 
 
Ukoliko ipak dođe do oboljenja, dobro je znati...
 
Virusne infekcije su najčešće zarazne bolesti u populaciji. Virusi su uzrok prehlade, gripe, većine grlobolja, upala sinusa i kašlja. Zdrav imunološki sustav može se sam obraniti od takvih bolesti, bez upotrebe lijekova. Antibiotici kod virusnih bolesti ne pomažu, jer ne djeluju na viruse.
 
 
VIROZA, PREHLADA I GRIPA
 
Svaka odrasla osoba boluje u prosjeku tri puta godišnje od simptoma viroze i prehlade  – klonulost, curenje iz nosa, glavobolja, bolovi u udovima, grlobolja i kašalj. Od njih obolijevaju svi, bez obzira na spol i starost. Javljaju se u jesen i zimu, ali i u rano proljeće. Virusi prehlade i gripe napadaju nos, sinuse, grlo i gornje dišne puteve, ždrijelo i bronhe. U organizam ulaze udisanjem, preko sluznice nosa i grla ili nakon kontakta sa zaraženom osobom. Naš imunitet je to jači što su bolje napunjene ''baterije imunološkog sustava'', a time se i smanjuje opasnost od obolijevanja od viroza ili gripe. 
 
Posebno su djeca i starije osobe, kao i osobe s kroničnim bolestima ili oslabljenim imunološkim sustavom, ugroženi u doba viroza i prehlade. Stručnjaci smatraju da do toga dolazi upravo zato što je kod njih češće prisutan manjak mikronutrijenata (vitamini, minerali i elementi u tragovima) u organizmu.
 
Gripa i prehlada imaju slične simptome, ali različitog intenziteta. Blago povišena temperatura praćena kihanjem, kašljem i curenjem iz nosa simptomi su obične viroze ili prehlade koja  obično prolazi za nekoliko dana. Ukoliko se radi o visokoj temperaturi (38º C ili više) i bolovima u cijelom tijelu, vjerojatnije je da imate gripu. U oba slučaja preporučuje se mirovanje, pijenje povećane količine tekućine, snižavanje povišene tjelesne temperature te uklanjanje bolova.
 
Najbolja zaštita od prehlade i gripe jest izbjegavanje kontakata sa zaraženim osobama i boravka u zatvorenim prostorijama  gdje boravi puno ljudi. Potrebno je često provjetravati prostorije i  prati ruke.
 
Iako je već spomenuto, važno je zapamtiti da kod virusnih bolesti, kakve su prehlada i gripa, antibiotici ne djeluju. Budući da se simptomi gripe i prehlade obično jednostavno prepoznaju, najčešće se ovakve bolesti i liječe bez odlaska liječniku tretiranjem gore navedenih simptoma, a koriste se lijekovi i postupci koji ublažavaju simptome bolesti i skraćuju njihovo trajanje (tzv. simptomatska terapija).
 
Učinkovita kombinacija paracetamola, vitamina C, kofeina i klorfenamina u pravim omjerima otklanja  više simptoma gripe i prehlade odjednom. Ta dobro podnošljiva kombinacija aktivnih sastojaka s jedne strane ublažava tegobe, a s druge strane aktivira mehanizme samoizlječenja u ljudskom tijelu. Upravo zbog toga se pacijent brzo ponovno osjeća ''fit''.
 
 
GRLOBOLJA
 
Infekcija usta i ždrijela, ili u narodu jednostavnije rečeno ''grlobolja'', je često vrlo neugodna zbog osjećaja grebanja, boli u grlu, otežanog gutanja i govora. Uobičajeni uzročnici su virusi ili bakterije, no iritacije grla mogu biti uzrokovane i pušenjem, suhim zrakom ili alergijama.Vrlo je bitno znati da je u većini slučajeva uzročnik vjerojatno virus, te da pri takvim infekcijama antibiotici nisu od koristi. Upale popraćene peckanjem kod gutanja, crvenilom i suhim grlom možete izliječiti i sami.
 
Kombinacija meda i limuna neće samo ublažiti neugodne simptome grlobolje, već će pomoći pri izlječenju upale. Limun topi i čisti grlo od sluzi koja se slijeva iz nosa u ždrijelo, a med oblaže sluznicu i sprječava djelovanje bakterija. 
 
Bilo da se radi o hladnim ili toplim napicima tekućina će goditi vašem grlu. Najbolje bi bilo piti čajeve ili običnu vodu, a izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode jer oni mogu dodatno iziritirati vaše grlo. Isto vrijedi i za sokove od limuna, naranče, grejpa i rajčice.
 
Neugodnog osjećaja boli i peckanja kod gutanja možete se riješiti uz pomoć uobičajenih lijekova za snižavanje tjelesne temperature iz skupine paracetamola (izvor: ISKRA smjernice za grlobolju: dijagnostički i terapijski pristup – hrvatske nacionalne smjernice). Paracetamol će ujedno i sniziti povišenu temperaturu koja se može javiti kao posljedica upale grla. 
 
 
HERPES
 
Herpes je posljedica infekcije virusom Herpes simplex i najčešće se javlja na području usta (Herpes labialis). Kada se osoba jednom zarazi, virus je stalno prisutan u organizmu, a na usnama izbija uslijed pada imuniteta, nakon prehlade, gripe ili drugih infekcija, ali i zbog pretjerane izloženosti stresu i drugim štetnim vanjskim čimbenicima (npr. suncu).
 
Osim što je neugodan jer boli i pecka, herpes je i estetski problem te ga velika većina ljudi prekriva, tj. maskira. Kada se preko njega namaže krema ili pasta protiv herpesa ostaje bijela mrlja na licu, jer je vrlo često riječ o gustoj teško razmazivoj kremi bijele boje. Danas, povrh krema ili pasta, na tržištu postoje različiti medicinski proizvodi. 
 
Novost na tržištu je bezbojni sprej za površinsko liječenje herpetičnih infekcija koji sprječava širenje herpes virusa, pridonosi sušenju i cijeljenju mjehurića herpesa, ublažava svrbež te smanjuje učestalost ponovne pojave herpetičnih infekcija. Zahvaljujući obliku spreja izbjegnuto je dodirivanje površine zahvaćene infekcijom te potencijalno prenošenje infekcije na okolno tkivo, a raspršena tekućina stvara osjećaj ugode hlađenjem oboljelog mjesta.